U želji za daljim osobnim usavršavanjem (edukacije nikada dosta), pristupio sam i treningu komunikacijskih vještina. Isti taj trening ujedno me i razveselio i šokirao jer sam osvijestio te dobio uvid o poljima i tehnikama komunikacije na kojima sam svakodnevno kiksao. Vjerujem da bi se i velika većina ljudi u tome trenutku osjećala isto kao i ja. Svjestan vlastite potrebe za kvalitetnijim interpersonalnim komuniciranjem u privatnom i poslovnom životu, prikupio sam zavidnu količinu edukativne materije o ovoj temi i dao se na posao. Kao što rekoh, edukacije nikada dosta.

 

Prema Wikipediji “Komunikacija je proces slanja informacija sebi ili bilo kojem drugom entitetu, najčešće putem jezika. Riječ komunikacija doslovno znači: podijeliti, učiniti nešto općim ili zajedničkim. Komunikacija je obično opisana prema tri glavne dimenzije: sadržaju, obliku i cilju. Zajedno, sadržaj komunikacije i oblik kreiraju poruke koje se šalju prema cilju. Cilj može biti sam čovjek, druga osoba (u interpersonalnoj komunikaciji), ili drugi entitet poput grupe, organizacije ili društva.”

 

Izvor gornjeg navoda Wikipedija, članak: Komunikacije

 

Osnovna podjela komunikacije je: a) verbalna – koja se odnosi na usmenu i pismenu te b) neverbalna – koja se odnosi na položaje i stav tijela te razne gestikulacije. Zanimljiva i korisna informacija do koje je došao Albert Mehrabian (pionir istraživanja neverbalne komunikacije) glasi: “Ukupan dojam jedne poruke je 7% verbalan (riječi), 38% glasovan (boja, moduliranje glasa i sl.), a 55% ukupne komunikacije odvija se neverbalno”.

 

Bilo bi zgodno napomenuti da našu svakodnevnu komunikaciju i kvalitetu iste određuje nekolicina čimbenika. Prvi je čimbenik naše prvotno Opažanje (percepcija) koje se manifestira prikupljanjem informacija kroz razna osjetila (vid, sluh, njuh…) zatim ih naš mozak podvrgava daljoj obradi, a na kraju te informacije predstavljaju našu vlastitu sliku vanjskoga svijeta, sliku koja je možda točna, a možda i nije. Drugi su čimbenik Emocije koje našu komunikaciju mogu obojiti bojama ljubavi, straha, radosti, ponosa, tuge, strasti i sl. te odrediti dalji intenzitet iste. Treći su čimbenik Predrasude, odnosno vlastite, nadopunjene misaone projekcije (izmišljotine), a one su zasnovane na nedovoljnoj količini informacija i često nas vode do pogrešnih pretpostavki i zaključaka. Četvrti čimbenik naši su osobni filtri tj. vlastita Prijašnja iskustva koja nam se gomilaju kroz život (razni emocionalno obojeni događaji i situacije ugode ili nelagode), iz toga proizlazi da korištenjem prijašnjih iskustava koja nisu u skladu sa sadašnjom stvarnom situacijom možemo dobiti potpuno krivo opažanje ili krivu percepciju momentalne situacije i reakciju na istu.

 

Kako bi naša svakodnevna komunikacija bila što uspješnija, potrebno je za nju preuzeti vlastitu odgovornost, uspješno razdvajati činjenice i mišljenja, aktivno slušati, postavljati učinkovita i precizna pitanja te birati adekvatne i razumljive riječi, a pri tome obratiti i pažnju na govor tijela, jer kako su stručnjaci ustanovili – 55% ukupne komunikacije se ipak odvija neverbalno i daje vizualnu sliku onoga što mislimo i govorimo.