04.12.'13. The New York Times objavio je članak o tome kako su znanstvenici pronašli za sada najstariji fosilni DNA dokaz ljudske biološke povijesti. No umjesto da razjasni ljudsku evoluciju, ovaj pronalazak otvorio je vrata ka novim misterijama i poljuljao prijašnji pronalazak koji datira samo 100 000 godina unatrag.

 

Za fosil, bedrenu kost pronađenu u pečini u Španjolskoj, zvanoj "Sima de los Huesos" ("Jama kostiju") eksperti su smatrali da pripada prethodnicima Neandertalaca, ali nam njezina DNA govori sasvim različitu priču. Ovaj DNA uzorak najsličniji je misterioznim Denisovancima, odnosno ljudskoj vrsti pronađenoj u sibiru za koju se smatra da se najvjerovatnije križala s Neandertalcima kao i suvremenim ljudima. Do sada su Denisovanci bili poznati samo po 80 000 tisuća godina starim ostatcima pronađenim u Sibiru 6 500 kilometara istočno od mjesta gdje su pronađeni novi dokazi.

 

Neslaganje između anatomskih i genetičkih dokaza iznenadilo je znanstvenike koji ponovo promišljaju o ljudskoj evoluciji u zadnjih nekoliko stotina godina. Moguće je, za primjer, da postoji mnogo različitih vrsta ljudi koji su nastanjivali zemlju, a nisu još otkriveni. Oni su se možda križali s drugim vrstama i u tom križanju razmjenjivali DNA. Znanstvenici se iskreno nadaju da će daljnja proučavanja drevne ljudske DNA rasvijetliti ovu misteriju.

 

"U osnovi, upravo smo načeli jedno veliko pitanje." - rekao je Matthias Meyer, genetičar i koautor ove nove studije na Max Planck - institutu za evolucijsku antropologiju u Njemačkoj.

 

"Za ekstraktiranje DNA iz fosila koristili smo najnovije znanstvene metode koje do prije godinu dana nisu bile moguće." - rekao je Juan Louis Arsuaga paleoantropolog na Universidad Complutense de Madrid i koautor studije.

 

Od 1970. godine, španjolski znanstvenici su iz špilje iskopali i iznesli čitavo bogatstvo fosila, a sam Dr. Arsuaga tijekom tri desetljeća iskopavanja pronašao je dvadeset i osam gotovo potpunih ljudskih skeleta. Bazirano na anatomiji fosila smatralo se da pripadaju precima Neandertalaca koji su živjeli u zapadnoj Aziji i Europi od prije otprilike 200 000 do 30 000 godina.

 

Istraživački tim Dr. Mayera je očekivao da će DNA biti rano Neandertalska, no nakon što su obavili analizu DNA na fosilnoj bedrenoj kosti, ona nije odgovarala Neandertalcima. Kada je DNA uspoređena s linijom Denisovanaca, pronađenom u Sibiru 2010. godine te kada su provedena dodatna istraživanja, potvrđeno je da pronađena DNA pripada grani ljudskog obiteljskog stabla zvanoj Denisovanci.

 

Ovaj novi pronalazak teško je uskladiti sa dosadašnjom slikom ljudske evolucij baziranom na fosilima i drevnoj DNA. Za Denisovance se vjerovalo da su bili geografski ograničeni na Istok i Aziju te se nije smatralo da su vrlo slični Neandertalcima. Bazirano na prijašnjim pronalascima DNA, znanstvenici su se uglavnom složili da direktni ljudski preci dijele zajedničkog pretka sa Neandertalcima i Denisovancima koji su živjeli prije oko pola miliona godina u Africi.

 

Njihovi zajednički preci odvojili su se od linije koja je prije 200 000 godina rezultirala Homo sapiensom i ostala u Africi. Napustivši Afriku dogodila se daljnja podjela na Denisovance koji su se kretali više prema istoku te Neandertalce koji su se kretali prema zapadu, odnosno današnjoj Europi.

 

Prije otprilike 60 000 godina, iz Afrike, Homo sapiensi širili su se na područja Azije i Europe te se križali i sa Neandertalcima i sa Denisovancima. U kasnijoj fazi obje vrste su izumrle, a ostao je jedino Homo sapiens ili današnji čovjek.

 

Dr. Arsuaga kaže da ćemo sada morati ponovo promisliti o cijeloj našoj ljudskoj priči te sumnja da su se Denisovanci starim svijetom od Sibira do Španjolske širili prerušeni kao Neandertalci. Jedno od alternativnih objašnjenja je to da ljudi iz Sima de los Huesos nisu bili pravi Neandertalci, nego da su pripadali zajedničkim precima i Denisovanaca i Neandertalaca. Moguće je i da je novootkrivena DNA od prijašnjeg pretka prenesena i Neandertalcima i Denisovancima eventualno nestala iz Neandertalaca te zamijenjena drugim varijantama DNA.

 

Beth Shapiro - ekspert za drevnu DNA sa University of California favorizira još radikalniju mogućnost, a ona glasi: "Ljudi iz Sima de los Huesos pripadaju još jednoj grani ljudi." Oni su možda bili vrsta zvana Homo erectus koja je obitavala prije otprilike 1,8 miliona godina i izumrla u zadnjih nekoliko tisuća godina. Što više učimo iz DNA pronađenih fosila, naša priča postaje sve kompliciranija - kaže Dr. Shapiro. Ova komplicirana priča došla je na svijetlo dana zbog napretka u procesu ekstraktiranja drevne DNA iz fosila u zadnjih dvadeset godina. Pojasnimo ovu rečenicu.

 

Kada organizam umre, njegova DNA se razdvoji na sve manje i manje fragmente, dok ujedno postaje kontaminirana s DNA drugih vrsta, poput npr. bakterija koje se nalaze u zemlji. Iz ovoga proizlazi da je sastavljanje fragmenata fosilne DNA poput sastavljanja velike slagalice (puzzle) koju je kreirao sadist.

 

Dr. Meyer se nada da će zajedno sa svojim kolegama biti u mogućnosti ekstraktirati više DNA iz španjolskog fosila, kao i iz drugih fosila sa nalazišta koji će nam pomoći razrješiti ovu slagalicu o koju smo se spotaknuli. Zaključak Dr. Mayera bio bi taj da je pravi izazov proniknuti ovu zagonetku ljudskog postojanja te da još uvijek, bez obzira na napredak istraživanja tapkamo u mraku.

 

Članak napisao: Carl Zimmer, izvor The New York Times 04.12.2013.

Originalni link na potpuni članak: Baffling 400,000-Year-Old Clue to Human Origins

S engleskog preveo i prilagodo: Ivica Belovarić

Suradnici

Mijenjamo život nabolje!

talasi.org

Web hosting - www.cubrad.com

 

 

Broj prikaza (hitova) članaka
478104