Postoje situacije u kojima bismo se trebali znati verbalno izboriti za sebe. Bile one naizgled ugodne ili potpuno neugodne, naš zadatak je ukazati drugim osobama na njihove misli, riječi i ponašanja – djelovanja za koja smatramo da su u odnosu na nas neprimjerena, izazivaju neku vrstu nelagode ili se njima osjećamo iskorištenima.

 

Što je asertivnost? Asertivnost je oblik ponašanja u socijalnim interakcijama kojima se borimo za svoja prava i kojima izražavamo svoje želje i osjećaje te odbijamo nerazumne zahtjeve na način da ne nanosimo psihološku ili fiziološku štetu drugima. Sam pojam dolazi od glagola assert (eng.) - izjaviti, iznijeti, ustvrditi, braniti; pridjeva asserative – uporan, samosvjestan, samopouzdan.

 

Asertivnost bi se mogla nazvati i uljudnom energičnost, pristojnosti, a ona se temelji na bazičnim ljudskim pravima. Ja sam dobro = ti si dobro. Urođena ljudska ponašanja su: agresivno, pasivno, pasivno- agresivno ili asertivno (naučeno). Bebe s nama razgovaraju agresivno što znači da nam je agresivno ponašanje urođeno. Sigurno smo se mnogo puta kroz životne situacije zatekli i ustvrdili da nam je podjednako teško razgovarati s agresivnim sugovornikom, pasivnim sugovornikom kao i sa pasivno – agresivnim sugovornikom. Svi ti stilovi komunikacije dovode do nerazumijevanja i sukoba. Dok agresivan i pasivno- agresivan sugovornik pripisuju krivnju drugima, pasivan sugovornik vrlo često prilikom takve vrste komunikacije izigrava mučenika.

 

Da bi naša asertivnost bila što kvalitetnije odrađena i ciljno orijentirana. Prilikom izričaja trebamo obratiti pažnju na jasno i precizno objašnjenje nekog ponašanja koje nas smeta od strane druge osobe, objasniti joj razloge iz kojih nam smeta (kako se osjećamo radi toga, eventualne posljedice koje su nastale i sl.) te jasno izraziti zahtjev za prekidom takve vrste ponašanja, pružiti razumijevanje osobi, vezano za njeno ponašanje uz naglašavanje posljedica za vaš daljnji odnos ukoliko se isto nastavi.

 

Naša ponašanja i kvaliteta komunikacije nisu uvjetovani rođenjem, već su naučeni, usvojeni iz okoline u kojoj odrastamo i živimo te podržani vlastitim spoznajama i percepcijom. Naša ponašanja i kvalitetu komunikacije možemo i trebali bismo mijenjati ukoliko od nas to zahtijeva situacija ili ukoliko uvidimo da se s drugim osobama ophodimo neprimjereno.

 

Iako je većina naše komunikacije neverbalna, držanje i govor bi nam trebali biti u suglasju s onim što govorimo. Svijesnost (verbalno) povezana sa nesvijesnim (neverbalno). Vrijedna stvar koju možemo naučiti je izražavati naše stavove i želje tako da ne napadamo ili vrijeđamo sugovornika.

 

Asertivne tehnike i nekoliko primjera:

 

1. JA poruke – u njima govorimo o svome vlastitom stanju

 

Kolegice i prijateljice koje zajedno idu na posao:

 

a) Osjećam se loše jer stalno kasnimo na posao. Znaš i sama kako šef gleda na to, iako za sada ništa ne govori. Razumijem da voziš klince u školu prije nego što dođeš po mene, ali ako je ikako moguće pokušaj krenuti ranije, barem deset minuta. Kasnili smo nekoliko puta i zbog mene, ali znaš i sama kakva je sada situacija u firmi, ima nas viška i dijele otkaze bez najave. Molim te, pokušaj krenuti ranije da izbjegnemo stalno kašnjenje i loše posljedice po nas.

 

Ne napadajte TI - porukama: Ti uvijek kasniš. Vjerojatno će se osoba sjetiti da ste ponekad i vi bili uzrok kašnjenja te će vas početi argumentirano napadati, što bi u ovakvom primjeru moglo rezultirati prekidom zajedničkog putovanja na posao ili se manifestirati u gorku svađu koja bi mogla značiti i eventualni prekid prijateljstva.

 

b) Ja se osjećam nezadovoljnom, razočaranom, tužnom, nesretnom, ljutom kada se odnosiš prema meni na takav način – kada ti radiš to i to...

 

2. Pokvarena ploča - kada naš zahtjev treba biti kratak i jasan možemo se ponašati kao “pokvarena ploča” ponavljajući taj zahtjev nekoliko puta

 

Tehnika pokvarene ploče vrlo je često korištena u komunikaciji s djecom, a prmjenjuje se i kod odraslih, pogotovo u situacijama kada treba nešto naglasiti, a imamo osjećaj da nas osoba ne sluša.

 

a) Molim te, pospremi igračke. Molim te, pospremi igračke. Molim te, pospremi igračke....

 

b) Ugasi televizor i poslušaj me što ti govorim. Ugasi televizor i poslušaj me što ti govorim. Ugasi televizor i poslušaj me što ti govorim....

 

3. Odbijanje tuđeg zahtijeva

 

a) Ne želim ići s tobom u kino jer imam dogovor s drugom prijateljicom za kavu. Mogla si mi ranije javiti i ne bi bilo problema jer bi na kavu otišla ranije ili neki drugi dan.

 

b) Ne želim ti posuditi novac jer mi još nisi vratila posudbu od prošliog kao ni od predprošlog puta, a već je prošla godina dana od toga.

 

U životu trebamo znati reći NE: Recite kratko i jasno, iznesite razlog. Ne dopustite da vas prisile i da pristanete na brzinu. Tražite vrijeme za razmišljanje. Nemojte previše tumačiti. Nemojte se na dugačko ispričavati, dovoljno je reći „ žao mi je“. Ponudite drugo rješenje, ne prebacujte odgovornost na druge, a ako kod posebno upornih ne ide primjenjujte tehniku „pokvarene ploče“ ponavljajte dok druga osoba ne shvati. Shvatite da niste odgovorni za ponašanje drugih ljudi. Svi smo ljudi, znači pogreške su dozvoljene. Poštujte druge ljude i njihova asertivna prava. Ne dozvolite da vaše NE postane NEMA PROBLEMA.

 

Suradnici

Mijenjamo život nabolje!

talasi.org

Web hosting - www.cubrad.com

 

 

Broj prikaza (hitova) članaka
501405