Nova studija, objavljena u časopisu Science govori nam da bi unutar mozga miševa – na kojima su obavljana istraživanja, novonastali neuroni koji su uključeni u formiranje sjećanja mogli dovesti do zaboravljanja starih sjećanja, a ova spoznaja nam pomaže objasniti zašto se toliko borimo da bismo se prisjetili događaja koji su se dogodili davno u našim životima.

 

Kod većine životinja, nastajanje novih neurona mozgu zaustavljeno je kratko poslije rođenja. Kod ljudi, miševa i nekoliko drugih vrsta proizvodnja novih neurona (neurogeneza) nastavlja se kroz život unutar određene regije hipokampusa zvane gyrus dentatus. Hipokampus je presudan za formiranje sjećanja, a gyrus dentatus za prostor i događaje. Neurogeneza je u ovom području mozga brža u ranim godinama života, dok sa starenjem usporava.

 

Prijašnje studije su pokazale da ciljano izazivanje neurogeneze u glodavaca kod novih zadataka poboljšava njihovu izvedbu, ali se u isto vrijeme činilo da je njihova izvedba lošija kod zadataka vezanih uz sjećanje, posebno kod onih koji su zahtjevali prisjećanje na prošle događaje. Zbog rezultata ovih prijašnjih studija bilo je nesigurnosti prilikom određivanja točne uloge neurogeneze kod sjećanja.

 

Računalni modeli sugestiraju da dodavanje novih neurona hipokampusu dovodi do degradacije postojećih sjećanja. Kako kaže S. Joseelyn – jedna od glavnih istraživača: „Više neurona povećava sposobnost učenja novih sjećanja u budućnosti, ali sjećanje je bazirano kao sklop i ukoliko ste nešto dodali ovome sklopu, ima smisla da će ga poremetiti.“

 

Da bi provjerili tu teoriju, znanstvenici su istraživali reakciju novorođenih i odraslih miševa tretiranjem elektro podražajima. Oni su prvo na kratko stavili životinje u novu kutiju i tretirali ih malim elektrošokovima. Kako bi testirali koje se životinje mogu sjetiti iskustva, oni su redovito stavljali životinje u kutiju, ali bez tretiranja elektrošokovima te kroz nekoliko tjedana promatrali njihovo ponašanje. Otkrili su da su odrasli miševi pokazivali strah više od mjesec dana, dok su mladi miševi zaboravili negativno iskustvo već unutar jednog dana.

 

Da bi istražili da li je neurogeneza uključena u ovu očitu zaboravnost mladih miševa, istraživači su potaknuli proliferaciju (množenje – naglo širenje) neurona u različitim skupinama odraslih miševa, bilo vježbanjem ili tretiranjem antidepresivima,  a poznato je da oba slučaja povećavaju neurogenezu. Otkrili su da je poticanje neurogeneze kod miševa dovelo do zaboravljanja testnih  elektrošokova, kao  i drugih testnih zadataka vezanih uz pamćenje.

 

Oni su također koristili dvije metode poboljšanja neuralne proliferacije u životinja koje ne doživljavaju prevelik rast hipokampusa nakon okota – testovi na zamorcima. Ove životinje nisu pokazivale zaboravnost kao mladunci, ali su znanstvenici mogli povećati njihov zaborav kroz vježbe ili tretiranje Prozacom.

 

Nadalje, kada su znanstvenici primjenili tehniku koja smanjuje neurogenezu za 50%, mladi miševi su bili manje zaboravni i pokazivali strah oko tjedan dana, što se vrlo razlikuje od prijašnjeg zaboravljanja tretiranja elektrošokovima u periodu od samo jednog dana od trenutka kada su vraćeni u kutiju u kojoj su prethodno primali elektrošokove.

 

Uzeti zajedno, ovi rezultati podupiru teoriju da neurogeneza u hipokampusu može dovesti do zaboravljanja prijašnjih sjećanja kod miševa. U ovoj fazi, neizvjesno je da li je to slučaj i kod ljudi jer se ipak razlikujemo od životinja. Međutim, ko-voditelj istraživanja  Paul Frankland pretpostavlja da su ti rezultati mogli objasniti jedan mehanizam, odnosno na koji način antidepresivi pomažu depresivnim ljudima (promicanje nekakve vrste čišćenja ili zaboravljanja), mada je to sve u ovom trenutku još uvijek neizvjesno te je potrebno odraditi dodatna istraživanja.

 

Prijevod s engleskog: Ivica Belovarić

Link na orginalni članak: New neurons erase old memories in mice

Suradnici

Mijenjamo život nabolje!

talasi.org

Web hosting - www.cubrad.com

 

 

Broj prikaza (hitova) članaka
478837